Sjedeći u autobusu iza dvije razgovorljive gospođe bila sam prinuđena slušati njihov razgovor. Starija je gospođa bila nedavno na kolonoskopiji i prepričavala mlađoj svoje utiske. Uvjerena sam da je samo 10% gospođine priče bilo istinito. Ostataih 90 % spadalo je u njezinu slikovitu nadgradnju i dramatizaciju.

Priča me potakla da pišem o kolonoskopiji. To je pretraga koja se radi kod sumnje na bolesti  debelog crijeva. Sam naziv dolazi od starogrčke riječi kolon što znači debelo crijevo i skopija što znači promatrati.

U Hrvatskoj svake godine imamo sve više zloćudnih tumora debelog crijeva. Ta vrsta raka se češće javlja kod ljudi nakon 40. godine života. O toj bolesti se premalo zna. Razlog je prvenstveno u tome što bolesnik u početku nema nikakvih bolova, niti opaža išta sumnjivo.

Put hrane kroz tijelo

Nakon žvakanja i gutanja, naš zalogaj hrane se jednjakom spusti u želudac. Jednjak se cjevasti organ između ždrijela i želuca. Nalazi na sredini grudnoga koša, iza prsne kosti. Želudac je pak smješten u području „žličice“, tj. iznad struka, na sredini prednje strane trupa. U želucu se sažvakana hrana pomiješa sa želučanim sokovima, te prelazi u crijevo zvano dvanaesterac koje je dugačko oko 30 cm. Na njega se nadovezuje tanko crijevo, dugo 7 metara. Crijeva se nalaze u trbuhu, dakle ispod ošita. Ošit je elastična pomična opna koja dijeli organe u grudnom košu od onih u trbuhu. Na tanko crijevo nadovezuje se debelo crijevo koje je dugo oko 1,5 metar.

U želucu se hrana miješa sa želučanim sokovima koji pomažu razgradnji hrane. Razgrađena hrana odlazio u crijeva. Na unutarnjoj sluznici crijeva nalaze se crijevne resicama koje upijaju vodu, elektrolite i masne kiseline iz hrane. Preostali, nepotrebni dio razgrađene hrane se u vidu stolice izbacuje u WC školjku.

U crijevo dospijeva sve što pojedemo i popijemo. Katkad to mogu biti i štetne tvari iz hrane koje mogu uzrokovati rak želuca ili crijeva. Postoje nasljedne i stečene bolesti debelog crijeva. Nasljedne možemo zadobiti već u maternici svoje majke. Na takve je bolesti nemoguće utjecati. No na stečene bolesti donekle možemo utjecati.

Tumori debelog crijeva

Tumori debelog crijeva dijele se na dobroćudne i zloćudne. Dobroćudni tumori se zovu polipi. To su okruglaste izrasline na unutarnjoj stijenci crijeva. One se često nalaze na peteljci. Mogu biti različite veličine, čak i tako velike da gotovo zatvore prolaz crijevnom sadržaju. Polipi se češće javljaju nakon 60. godine života. Mali polipi ne uzrokuju bol. Ako su veliki, mogu uzrokovati grčevite bolove u trbuhu. Neke vrste polipa mogu krvariti, pa se krv nalazi u stolici ili na toaletnom papiru.

Zloćudni tumori (rak) debeloga crijeva češći su kod ljudi koji jedu mnogo mesnate i masne hrane, a premalo povrća i voća. Neke vrste životinjskih masti iz hrane mogu uzrokovati rak na crijevima. Polipi koji traju dulje od 7 godina također mogu prijeći u rak.

Otkrivanje tumora

Ako polip krvari, treba ga odstraniti. Zbog toga ljudi stariji od 60 godina dobivaju od liječnika na svoju kućnu adresu upute kako se može otkriti tzv. skriveno krvarenje iz debelog crijeva u stolici. Ako se ustanovi takvo skriveno krvarenje potrebno je učiniti detaljni pregled debeloga crijeva, a to je kolonoskopija.

Kolonoskop

To je aparat poput savitljivog štapa, dužine 1,5 metara. Njime se može pretražiti cijela dužina debeloga crijeva. Na prednjoj strani aparata je sićušna žaruljica kojom se može osvijetliti unutrašnjost crijeva. Na stražnjoj strani kolonoskop ima specijalna povećala kroz koja liječnik gleda unutrašnjost crijeva. Aparat je povezan sa kompjutorom. Tako bolesnik i liječnik istodobno mogu promatrati uvećane slike unutrašnjosti debeloga crijeva.

Kolonoskopija

O kolonoskopiji kolaju priče da je to vrlo neugodna pretraga. Ako je bolesnik fizički i psihički dobro pripremljen, ona nije strašna, niti nepodnošljiva. Dva dana prije pretrage bolesnik ne smije jesti krutu hranu i mora popiti dnevno do dvije litre čaja i bistre juhe. Zatim dobije dvije vrste sirupa za čišćenje crijeva (Duphalac i Moviprep). Dok pije sirupe treba mnogo šetati kako bi se crijeva pokrenula. Nakon sirupa bolesnik ima u nekoliko sati do osam stolica. Zadnja stolica uoči pretrage treba biti poput čiste i biste vode. To je znak da su crijeva dobro isprana i spremna za pretragu. Uoči kolonoskopije bolesnik dobije injekciju protiv bolova. U rijetkim i posebnim slučajevima pretraga se izvodi u općoj narkozi.

Bolesnik u početku pretrage leži na lijevom boku. Liječnik vršak kolonoskopa namaže skliskom masti i nježno ga uvede u bolesnikov čmar. Istodobno kroz aparat upuhuje zrak u crijevo. Zrak širi crijevo i liječnik nježno napreduje vrškom aparata kroz cijelu dužinu debeloga crijeva. Na ekranu se vidi i snimi i najsitniju sumnjivu promjenu. Ukoliko postoji kakav polip, može ga tijekom pretrage odmah odstraniti.

Neki se bolesnici žale da su za vrijeme pretrage trpjeli jake bolove. Radi se o tome da su oni prilikom pretrage bili u velikom strahu, imali su zgrčeno cijelo tijelo, osobito crijeva, te su rastezanje crijeva (zbog upuhanog zraka!!!) doživljavali kao bol, a ne kao umjerenu nelagodu. Upravo zato liječnik bolesniku prije pretrage pomno objasni sve faze pretrage. Pretraga se u svakom trenutku može zaustaviti, a bolesnik se može namjestiti u ugodniji položaj. Medicinska sestra koja asistira liječniku može nježnom masažom trbuha pospješiti prolaz zraka kroz crijevo i time smanjiti nelagodu. Bolesnik zatim sâm daje znak liječniku da je dovoljno opušten i da se pretraga može nastaviti.

Ako ste naručeni za kolonoskopiju, informirajte se isključivo kod liječnika u kojega imate povjerenje, a ne kod susjeda, rođaka ili preko Interneta. Pretraga i neizvjesnost traju samo desetak minuta. Olakšanje pak nakon dobivenoga dobroga nalaza traje godinama.

Upute zdravima i bolesnima

Izbjegavajte svinjsko meso i općenito životinjske masti. Jedite puretinu, piletinu, ribu. Jedite što više tzv. prehrambenih vlakana kojih ima u voću, povrću (brokula, cvjetača, zelje, prokulice, lisnato povrće, salate), u žitaricama, sjemenkama, orasima. Prehrambenih vlakana ima osobito u crnom kruhu, u kruhu s mekinjama (posijama), kukuruznom kruhu, zobenoj kaši, ječmu, smeđoj riži, suhim smokvama.

Više puta tjedno pojedite po šaku badema, sušenih brusnica, žlicu mljevenih lanenih sjemenki ili psilium ljuskica. Svaki dan pojedite jedan jogurt i jednu jabuku. Umjesto bijelog brašna koristite integralno. Smanjite količinu šećera i soli. Koristite maslinovo ulje. Smanjite količinu alkohola, crne kave i oštrih začina. Svakodnevno popijte barem 1,5 litru tekućine uključivši čajeve i bistre juhe.

Na taj način ćete imati redovitu i rahlu stolicu te odteretiti crijeva od neželjenoga sadržaja.

Ako imate polip u debelom crijevu, strogo poštujte liječničke upute. Ako budete naručeni i na kontrolnu kolonoskopiju, odazovite se. Ona vam može spasiti živu glavu.

Foto: Generirano pomoći AI