Svjetski dan knjige i autorskih prava proglašen je 23. travnja 1995. godine na Glavnoj skupštini UNESCO-a. Ovaj se datum simbolično koristi kao podsjetnik na velika književna imena. Naime, tog dana 1616. godine preminuli su Miguel de Cervantes, William Shakespeare i Inca Garcilaso de la Vega. Pitam se što li ova i druga imena hrvatske i svjetske književnosti znače za nas u današnje digitalno doba?

Istraživanja su pokazala kako provodimo tri puta više vremena pred ekranom nego čitajući neko štivo. Budući da živimo u vremenu brzog komuniciranja, razvili smo sposobnost pohranjivanja podataka i mogućnost njihove raspoloživosti u različitim oblicima koji dijele isti nazivnik – što brže, lakše i jednostavnije.

Ljudi koji čitaju s ekrana dosta vremena troše na pregledavanje i skeniranje, nelinearno i selektivno čitanje. Pri takvom su čitanju čitatelji manje pažljivi te su slabije koncentrirani. Čitanje u digitalnom okruženju ima širok opseg, ali je površno u odnosu na čitanje u tiskanom okruženju (Liu, 2005: 705).

Tekstovi u digitalnom obliku predstavljaju različite mogućnosti koje čitatelj može aktivirati. Čitatelj tekst može početi čitati i završiti na bilo kojem mjestu. Osnovni je oblik takvog teksta hipertekst koji čitatelju nudi blokove teksta i brojne mogućnosti veza, tj. poveznica na druge sastavnice. Nestabilnost, fleksibilnost i interaktivno sudjelovanje glavna su obilježja čitanja u digitalnom okruženju (Grosman, 2013: 83-85).

S druge strane, čitanje u tiskanom okruženju je samo po sebi složena jezična djelatnost te ima važnu ulogu u društvenom, kulturnom, intelektualnom i osobnom razvoju pojedinca. Naišla sam na 10 znanstvenih činjenica o dobrobiti čitanja o kojima vrijedi promisliti:

1. Čitanjem knjiga svakog dana naučite nešto novo

Možete izgubiti posao, imovinu, novac ili zdravlje, no znanje vam nitko ne može oduzeti. Čitanje knjiga ne pomaže nam samo održati postojeću razinu znanja, već ga i proširuje. Čitanjem neprestano opskrbljujemo mozak novim informacijama, a što više znanja imamo, spremniji smo odgovoriti na izazove s kojima se u životu suočavamo.

2. Čitanjem proširujete rječnik

Što više knjiga pročitate, više novih riječi će se naći u vašem svakodnevnom rječniku. Širi vokabular i sposobnost lijepog govora osnažuje samopouzdanje. Pored toga, dobro definiran govor i pravilno izgovaranje riječi mogu biti od velike pomoći u svakoj profesiji.

3. Čitanje je zarazno

Roditelji koji žele potaknuti djecu da zavole čitanje, mogu to učiniti tako što će svakodnevno kod kuće čitati naglas. Dokazano je da će djeca školskog uzrasta kojima su roditelji glasno čitali knjige, imati veće šanse za razvijanjem sklonosti prema čitanju. Roditelji, čitajte svojim mališanima priče za laku noć, to je najbolji način da i oni zavole knjige.

4. Čitanje vas čini boljom osobom

U jednom istraživanju Sveučilišta Emory iz 2013. godine, uspoređivan je rad mozga dvije skupine ljudi; jedni su prije eksperimenta čitali neku knjigu, dok ljudi iz druge skupine nisu. Skeniranjem mozga stručnjaci su utvrdili da je čitanje knjiga probudilo osjećaje brige i empatije prema drugima, što se nije dogodilo kod ispitanika koji nisu čitali. Osim toga, tim newyorških psihologa došao je do zaključka da čitanje književnih fantazija budi sposobnost detekcije i razumijevanja emocija drugih ljudi.

5. Čitanje oštri vaš um

Jedna američka neurološka studija dokazala je da je čitanje knjiga važno u životu svakog čovjeka, od njegovog djetinjstva do zrele dobi. Ljudi koji tijekom života redovno čitaju, imaju razvijenije mentalne sposobnosti i bolje pamćenje u svim životnim razdobljima.

6. Čitanje poboljšava memoriju

Dok čitamo knjigu upoznajemo mnoštvo novih likova, njihov karakter, ambicije, čitav njihov svijet. Sve te informacije mozak sakuplja i čuva, a svako novo saznanje koje mozak skladišti u svojoj memoriji jača moždane sinapse, što izravno utječe na jačanje naše memorije, osobito kratkoročnog pamćenja.

7. Čitanje jača koncentraciju

U modernom svijetu tijekom jednog petominutnog razdoblja prosječna osoba će podijeliti svoju pozornost na poslovne zadatke, čitanje pristigle elektronske pošte, na razgovore s prijateljima i poslovnim suradnicima preko chata i zooma, na provjeravanje svog mobitela… Sve ovo utječe na značajno smanjenje naše produktivnosti. Dok čitamo zanimljivu knjigu, fokusirani smo isključivo na priču, dok sve oko nas naizgled ne postoji.

Dovoljno je čitati 15-20 minuta prije no što započnete svoje radne zadatke i već prvog dana bit ćete iznenađeni koliko je vaša koncentracija bolja.

8. Knjige ublažavaju simptome depresije

Čak 76% sudionika u jednom istraživanju u Velikoj Britaniji izjavilo je da čitanje poboljšava kvalitetu njihovog života i pomaže im da se osjećaju dobro. Oni koji redovno čitaju zadovoljniji su svojim životom, sretniji su i imaju više samopoštovanja. Čitanje nam može olakšati prihvaćanje realnosti, potiče nas da istražujemo nepoznato i razvijamo ideje koje mogu dovesti do pozitivnih promjena u životu.

9. Čitanje opušta i smanjuje razinu stresa

Dobar roman ili zanimljiva stručna knjiga izvrstan su način za opuštanje i oslobađanje od stresa. Bez obzira koliko problema imate na poslu, u osobnim odnosima ili u bilo kojem drugom području svakodnevnog života, kada se udubite u čitanje dobre knjige zaboravljate na sve.

Prema jednoj studiji iz 2009. godine, svega 6 minuta čitanja zanimljivog štiva smanjuje razinu stresa za nevjerojatnih 68%.

10. Čitanje razvija analitičko mišljenje

Jeste li ikad pročitali neki triler roman i prije završetka knjige uspjeli sami riješiti misteriju? To je moguće jedino ako ste uzeli u obzir sve činjenice i okolnosti i napravili detaljnu analizu. Ako je tako, onda ste uspjeli čitanjem povećati analitičke vještine, što će vam sigurno biti od koristi u privatnom i poslovnom životu.

Često se sjetim riječi svojih roditelja kako nam sve u životu mogu oduzeti, ali znanje nikada. Sjetim se i divnih riječi Pabla Nerude koje vam ostavljam za kraj. Neka i meni i svima vama budu podsjetnik da živimo, volimo i čitamo danas:

„Lagano umire onaj koji ne putuje, onaj koji ne čita, onaj koji ne sluša glazbu, onaj koji ne nalazi zadovoljstvo u sebi. Lagano umire onaj koji uništava vlastitu ljubav, onaj koji ne prihvaća pomoć. Lagano umire onaj koji se pretvara u roba navika, postavljajući si svaki dan ista ograničenja, onaj koji ne mijenja rutinu, onaj koji se ne usuđuje odjenuti u novu boju, onaj koji ne priča s ljudima koje ne poznaje. Živi danas, učini danas, riskiraj danas! Ne dozvoli lagano umiranje! Ne zaboravi biti sretan!“

Foto: Pixabay

Sviđa Vam se tekst? Pretplatite se na naš newsletter!