Na današnji dan, 21. travnja, obilježavamo brojne značajne događaje kroz povijest. Jedan od najistaknutijih je osnivanje Rima, vječnog grada koji je oblikovao zapadnu civilizaciju. Ali, znate li legendu o njegovim osnivačima, Romulu i Remu, i zašto ih je othranila vučica?

LEGENDA O ROMULU I REMU – I ZAŠTO BAŠ VUČICA?

Prema tradicionalnom datumu, koji je u 1. st. p.n.e. izračunao rimski filolog i polihistor Marko Terencije Varon, grad Rim osnovan je 21. travnja 753. godine stare ere. Ovaj datum je prihvaćen na osnovu procjene Marka Terencija Varona, s kraja 1. stoljeća p.n.e., prema kojoj je do osnivanja Rima došlo treće godine šeste olimpijade i to 21. travnja.

Romul i Rem su ključni likovi u legendi o osnivanju Rima, koji su prema mitologiji bili direktni potomci božice Rhee Silvije i boga Marsa. Priča o njima počinje tragično, s njihovim izlaganjem kao dojenčadi uz rijeku Tibar. U skladu s božanskom voljom, braću su pronašli i odgojili vučica i kasnije pastir Faustulus.

Nakon što su otkrili svoje plemenito podrijetlo, braća su odlučila osnovati grad na mjestu gdje su bili spašeni i odgojeni. Međutim, ubrzo su se sukobili oko lokacije i imena novog grada. Legenda kaže da je sukob eskalirao do točke gdje je Romul ubio Rema, što je tragedija koja simbolizira nasilnu prirodu osnivanja Rima.

Romul prvi kralj Rima

Romul je zatim postao prvi kralj Rima, osnivajući njegove institucije i izvršavajući prve graditeljske projekte. On je također pripisan za stvaranje prvih legija i senata, postavljajući temelje za rimsku vojnu i političku strukturu. Romulova vladavina je opisana kao razdoblje značajnog rasta i organizacijskog razvoja, a njegova smrt ili uznesenje, ovisno o verziji priče, okruženo je misterijem i božanskim intervencijama.

Ova priča, iako mitološka, igra ključnu ulogu u razumijevanju kulturnog i identitetskog nasljeđa starog Rima, odražavajući ideale i aspiracije koje su Rimljani cijenili. Romul i Rem ostaju važni simboli osnivačkog duha Rima, predstavljajući kako njegovu veličinu tako i njegove unutarnje sukobe.

Simbolika vučice ili vuka

Vučica kao ključni element u mitu o osnivanju Rima nije samo slučajan izbor. Simbolika vuka se proteže kroz mnoge kulture i religije, često noseći složena i različita značenja.

U rimskom mitu o Romulu i Remu, vučica predstavlja zaštitnički i majčinski aspekt, iako vukovi generalno mogu biti simboli divljine i opasnosti. Ovaj dualitet odražava se i u drugim kulturama:

  • U rimskoj kulturi, vuk je bio povezan s Marsom, bogom rata, što simbolizira hrabrost i zaštitu.
  • U nordijskoj mitologiji, vukovi Fenrir, Skoll i Hati imaju važne uloge u mitovima o stvaranju i uništenju svijeta, simbolizirajući snagu i kataklizmu.
  • U staroindijskoj kulturi, vuk je često bio simbol čovjekovog neprijatelja, ali i vođe koji vodi svoje pleme.
  • U kršćanstvu, vuk se često pojavljuje kao simbol prijevare i pohlepe, ali i kao stvorenje koje može biti preobraženo snagom vjere.

Priče o vukovima i ljudima

Ideja o vukovima koji odgajaju ili spašavaju ljude nije ograničena samo na Romula i Rema. Postoje slične priče u različitim kulturama:

  • Legendarni indijski kralj Cyrus Veliki, osnivač Perzijskog carstva, navodno je također bio othranjen od vučice, što simbolizira njegovo divlje, ali plemenito porijeklo.
  • Mongolski vladar Genghis Khan se u nekim verzijama priča opisuje kao potomak vuka, što mu daje auru nezaustavljive snage i vođenja.
  • Što se tiče Tarzana, on je u originalnim pričama Edgara Ricea Burroughsa othranjen od majmuna, a ne vukova. Tarzanova priča naglašava teme divljine protiv civilizacije i prirodne pravde protiv društvenih normi.

U svakom od ovih primjera, vuk ili vučica predstavlja više od same životinje; oni su simboli snage, preživljavanja i nekad čak i božanske volje ili zaštite. Ta simbolika omogućava tim bićima da preuzmu uloge odgajatelja u mitovima i legendama, pružajući junacima izvanredna svojstva ili sudbine.

Značenje vuka ili vučice u psihologiji i psihoterapiji

Psihološki aspekt vuka često se koristi u psihoanalitičkoj i psihoterapijskoj literaturi, a interpretacija simbolizma vuka varira između različitih psiholoških teorija i škola.

Sigmund Freud

Freudova interpretacija vuka temelji se na njegovoj teoriji o nesvjesnim, seksualnim i agresivnim nagonima. U Freudovoj analizi snova, vuk često predstavlja potisnute seksualne impulse i strahove. Jedan od najpoznatijih primjera Freudove analize vuka nalazi se u njegovoj studiji “Wolf Man”, gdje vukovi u snovima pacijenta simboliziraju očeve autoritativne i zastrašujuće aspekte, kao i latentne seksualne strahove.

Carl Gustav Jung

Za razliku od Freuda, Carl Jung vidi vuka kao simbol instinkta, divljine i slobode, ali i kao predstavnika sjene u osobnosti – onog dijela psihe koji pojedinac ne prepoznaje u sebi. Jung je često govorio o važnosti integracije ove sjene u svjesni život za postizanje cjelovitosti osobe. Vuk, kao snažan i često neshvaćen simbol, može predstavljati unutarnje strahove i neistražene dijelove osobnosti koje treba prihvatiti i integrirati.

Moderna psihoterapija

U modernoj psihoterapiji, interpretacija vuka može varirati ovisno o terapijskom pristupu:

  • Gestalt terapija koristi simbol vuka kako bi pomogla klijentima istražiti njihove instinktivne i prirodne reakcije koje su možda potisnute ili ignorirane.
  • Analitička psihologija i dalje koristi Jungov pristup, tumačeći vuka kao važan simbol u snovima i maštarijama koji ukazuje na potrebu za integracijom potisnutih ili zanemarenih aspekata psihe.
  • Humanistička psihologija može vidjeti vuka kao simbol autentičnosti i slobode, naglašavajući važnost prihvaćanja vlastitih instinktiva i “divljeg” dijela sebe u procesu samoostvarenja.

Simbolika vuka u psihologiji odražava duboku i često ambivalentnu prirodu ovih životinja u ljudskoj kulturi i svijesti, predstavljajući kako naše najdublje strahove, tako i naše nade za slobodom i snagu.

ZAKLJUČNO

Počesto smo skloni ljude prošlih vremena i civilizacija smatrati inferiornima našemu visokorazvijenom i tehnološki uvjetovanom dobu, no kad samo malo zagrebemo po površini mnogovrsnih slojeva povijesti i kulture, vrlo brzo budemo zatečeni snagom, mudrošću, znanjem ljudi i civilizacija prošlih vremena.

Jedan od dokaza je upravo legenda o nastanku Rima. Ona ne ukazuje na neznanje, „religijsku zatucanost“ ili neku drugu inferiornost naspram današnjem dobu, nego upravo na vrhunsko poznavanje čovjekove dubinske strukture. Priča o vučici koja odhranjuje Romula i Rema, zatim bratoubojstvo koje je prethodilo razvoju Rima priča je o uspjehu u kojem je važno razviti svoje potencijale, suočiti se sa svojim strahovima, vukovima i svime onime što nas ograničava, zarobljava, a ponekad je potrebno i „ubiti“ dio sebe, kako bi tako oslobođeni svojih strahova ili iluzija koje nas koće u razvoju mogli ostvariti svoj puni potencijal.

Unatoč slijetanju na Mjesec, planovima za kolonizaciju Marsa, umjetnoj inteligenciji i svim drugim dostignućima, čovjek se u svojoj biti nije promijenio, stoga još uvijek možemo i moramo učiti od naših prethodnika kroz povijest!

A vi? Prepznajete li svoje „vukove“, svoje sjene od kojih bježite ili se skrivate? Ako da, izađite na sunce, tamo su naše sjene vidljivije! U mraku ih ne možemo vidjeti!

Što se još dogodilo na današnji dan?

  1. 1509. – Henrik VIII postaje kralj Engleske nakon smrti svog oca, Henrika VII.
  2. 1789. – George Washington prisustvuje prijemu u Trentonu na putu do New Yorka za svoju prvu inauguraciju.
  3. 1945. – Crvena armija ulazi u predgrađa Berlina, što je bio početak oštre bitke za kontrolu nad gradom tijekom Drugog svjetskog rata.
  4. 1960. – Brazil je inaugurirao svoj novi glavni grad, Braziliju, premještajući sjedište nacionalne vlade iz Rio de Janeira.
  5. 1962. – Space Needle, ikona Seattla i promatrački toranj izgrađen za Svjetski sajam 1962. godine, otvoren je za javnost.

Osim toga, 21. travnja obilježavaju se rođendani nekoliko poznatih osoba, uključujući kraljicu Elizabetu II (rođena 1926.) i meksičko-američkog glumca Anthonyja Quinna (rođen 1915.). Također, na ovaj dan 2016. godine preminuo je američki glazbenik Prince​ (Encyclopedia Britannica)​.

Foto: generirano pomoću UI

Sviđa Vam se tekst? Pretplatite se na naš newsletter!