Uzroci rata u Ukrajini (5.i 6. dio)

Uloga energetike u geopolitici

Energetika je oduvijek bila ključna komponenta globalne geopolitike, a u kontekstu Mackinderove doktrine, kontrola nad energetskim resursima i putevima može biti presudna za globalnu dominaciju. Izgradnja plinovoda Nord Stream 1, a kasnije i Nord Stream 2, između Rusije i Njemačke preko Baltičkog mora, duboko je utkana u ovu dinamiku moći, povezujući bogate energetske resurse Rusije s industrijskom snagom i potrebama Njemačke.

Nord Stream 1: Početak povezivanja

Završen 2011. godine, Nord Stream 1 predstavljao je ključni projekt za Rusiju u njenim nastojanjima da izvozi prirodni plin u Europu, zaobilazeći potencijalno nestabilne tranzitne zemlje poput Ukrajine. Ovaj plinovod ne samo da je ojačao energetsku sigurnost Njemačke već je i povećao ovisnost Europe o ruskom plinu, što je Moskvi dalo značajnu geopolitičku polugu.

Nord Stream 2: Kontroverze i geopolitičke tenzije

Izgradnja Nord Streama 2 trebala je dodatno povećati kapacitete isporuke plina iz Rusije u Njemačku, ali je od početka bila obavijena kontroverzom. Kritičari projekta, posebno iz SAD-a, Poljske, Ukrajine i baltičkih zemalja, izražavali su zabrinutost da će plinovod dodatno pojačati europsku ovisnost o Rusiji i omogućiti Moskvi da koristi energetiku kao sredstvo političkog pritiska. S druge strane, Njemačka je vidjela projekt kao ključan za svoju energetsku sigurnost i tranziciju prema obnovljivim izvorima energije.

Energetika i Ukrajina

Za Ukrajinu, tranzit ruskog plina predstavljao je značajan izvor prihoda i sredstvo utjecaja. Projekti poput Nord Streama 1 i 2, koji zaobilaze Ukrajinu, direktno su utjecali na njezinu ekonomsku situaciju i geopolitički položaj. Osim toga, energetska pitanja su igrala ključnu ulogu u odnosima između Ukrajine i Rusije, posebno u kontekstu ruskih pokušaja da utječe na ukrajinsku politiku i orijentaciju.

Zaključak

Izgradnja plinovoda Nord Stream 1 i 2 ilustrira složenost suvremene geopolitike, gdje energetska sigurnost i resursi postaju ključna polja natjecanja među velikim silama. U kontekstu Mackinderove doktrine, kontrola nad ključnim energetskim putevima i resursima u Euroaziji nastavlja oblikovati globalne odnose moći, s Ukrajinom koja se našla u središtu ovog nadmetanja zbog svoje strateške pozicije i energetskih veza.

Zašto je došlo do rata u Ukrajini? (6. dio): Politika i revolucije u Ukrajini

Uvod u političku dinamiku Ukrajine

Politička scena Ukrajine od neovisnosti 1991. godine bila je obilježena nizom preokreta, reformi i revolucija. Ove promjene nisu bile samo odraz unutarnjih političkih borbi, već i šireg geopolitičkog nadmetanja između Rusije i Zapada. Posebno značajne su bile Narančasta revolucija i EuroMajdan, koje su utjecale na ukrajinsku vanjsku politiku i odnose s ključnim međunarodnim akterima.

Narančasta revolucija: Početak promjene

Narančasta revolucija 2004. godine bila je masovni pro-demokratski pokret izazvan izbornim prevarama. Demonstracije su dovele do ponovljenih izbora, što je označilo pobjedu prozapadnih snaga. Ovaj događaj ne samo da je promijenio politički pejzaž Ukrajine, već je također signalizirao težnju Ukrajine ka integraciji u europske i transatlantske strukture, što je izazvalo zabrinutost Rusije koja je vidjela Ukrajinu kao ključnu sferu svog utjecaja.

EuroMajdan: Put prema europskoj integraciji

Prosvjedi na EuroMajdanu, koji su započeli krajem 2013. i trajali do početka 2014., bili su direktna posljedica odluke tadašnjeg predsjednika Viktora Janukoviča da odustane od Sporazuma o pridruživanju s Europskom unijom, naginjući se umjesto toga prema jačanju veza s Rusijom. Ovaj pokret, koji je također rezultirao Janukovičevim svrgavanjem, ponovno je potvrdio želju Ukrajine za zapadnom orijentacijom, ali je ujedno produbio podjele unutar zemlje i pojačao tenzije s Rusijom.

Uloga SAD-a u EuroMajdanu

Sjedinjene Američke Države igrale su značajnu ulogu tijekom EuroMajdana, pružajući podršku proeuropskim demonstrantima, što je Moskva smatrala direktim uplitanjem u svoju blisku sferu utjecaja. Ova vanjska podrška Ukrajini bila je dio šire strategije SAD-a usmjerene na promicanje demokracije i suzbijanje ruske ekspanzije u regiji.

Posljedice političkih promjena

Politika i revolucije u Ukrajini izravno su utjecale na odnose s Rusijom, posebno nakon aneksije Krima 2014. i sukoba na istoku Ukrajine. Ove događaje možemo promatrati kroz prizmu Mackinderove doktrine, gdje Ukrajina, ležeći na granici između europskog Rimlanda i ruske dominacije Heartlanda, postaje ključno bojište u borbi za utjecaj u Euroaziji.

Zaključak

Unutarnje političke borbe u Ukrajini i njena težnja ka zapadnoj integraciji izazvale su duboke geopolitičke posljedice, stavljajući zemlju u središte šireg sukoba između Rusije i Zapada. Ove dinamike, razmatrane kroz Mackinderovu teoriju, pružaju ključ za razumijevanje trenutnog stanja u Ukrajini i njezinog geopolitičkog položaja.

U sljedećem članku, detaljnije ćemo razmotriti izgradnju plinovoda Nord Stream 2, njegove implikacije na geopolitička kretanja, te kako je kritika SAD-a i zemalja istočne Europe utjecala na međunarodne odnose.

Foto: Ilustracija generirana pomoću UI