Umjetna inteligencija (AI) sve više preoblikuje mnoge aspekte modernog društva, uključujući i političke izborne procese. Od analize velikih količina podataka do personalizirane komunikacije, AI ima značajan utjecaj na način na koji političke kampanje dosežu i angažiraju birače. S obzirom da su pred nama europarlamentarni izbori, pa onda predsjednički i lokalni, u ovom članku istražujemo koliko i kako umjetna inteligencija utječe na političke izborne procese.
Utjecaj AI na vođenje predizbornih kampanja
AI tehnologije omogućuju političkim kampanjama procesuiranje ogromnih količina podataka o biračima, uključujući demografske informacije, prethodne glasačke navike i aktivnosti na društvenim medijima. Ovi podaci koriste se za ciljanje specifičnih skupina birača s prilagođenim porukama. Algoritmi za strojno učenje identificiraju ključne teme i pitanja koja su važna za određene demografske skupine, što omogućuje kampanjama stvaranje specifičnih strategija za angažiranje tih grupa.
Oblikovanje predizbornih poruka i političkih programa
AI također igra ključnu ulogu u oblikovanju predizbornih poruka i političkih programa. Analizom podataka iz različitih izvora, uključujući društvene medije, forume i novinske članke, AI otkriva ključne brige i interese birača. Ovo omogućuje političkim strankama da prilagode svoje političke programe, čime povećavaju šanse za uspjeh na izborima.
Alati koji se koriste u predizbornim kampanjama
Različiti AI alati, poput automatiziranih chatbotova, personaliziranih e-mail kampanja i sofisticiranih algoritama za segmentaciju birača, široko se koriste u modernim političkim kampanjama. Chatbotovi pružaju informacije i odgovaraju na upite birača u stvarnom vremenu, dok personalizirane e-mail kampanje omogućuju slanje prilagođenih poruka velikom broju birača uz minimalan trud.
Utjecaj AI na birače
AI ne samo da može informirati birače, već i potencijalno manipulirati njihovim percepcijama i odlukama. Kroz sofisticirane metode profiliranja, AI može predvidjeti koje vrste poruka najbolje rezoniraju s određenim biračima, što može rezultirati osjećajem bombardiranja porukama dizajniranim za utjecaj na emocionalnu reakciju, a ne na racionalno promišljanje.
Primjeri uloge društvenih mreža i algoritama u političkim izbornim procesima
Društvene mreže poput Facebooka, TikToka, Instagrama i Googlea igraju ključnu ulogu u modernim političkim kampanjama, koristeći moć umjetne inteligencije za analizu podataka i ciljanje birača. Evo nekoliko primjera kako ove platforme utječu na političke izborne procese:
- Facebook: Ova platforma nudi alate poput “Lookalike Audiences” koji omogućuju političkim kampanjama identificiranje novih birača sličnih onima koji su već pokazali interes za njihovu stranku ili kandidata. Kampanje koriste ove alate za slanje prilagođenih poruka ljudima koji bi, prema predviđanjima algoritma, mogli biti receptivni na određene političke poruke. Na primjer, tijekom američkih predsjedničkih izbora 2016., Trumpova kampanja naširoko je koristila Facebook za mikrociljanje, precizno ciljajući određene demografske skupine.
- TikTok: Iako noviji, TikTok postaje sve važniji u političkim kampanjama, osobito među mlađim biračima. Platforma koristi sofisticirane algoritme preporuka za promicanje videozapisa koji su vjerojatno zanimljivi određenim korisnicima. Političke kampanje koriste TikTok za stvaranje viralnih kampanja koje mogu privući pažnju i stvoriti emocionalnu vezu s biračima.
- Instagram: Instagram se koristi za vizualno privlačnu prezentaciju kandidata i njihovih poruka. Algoritmi pomažu u analizi koje vrste slika i videozapisa dobivaju najviše angažmana, što kampanjama pomaže u optimizaciji budućih objava. Primjerice, Bidenov tim je tijekom predsjedničke kampanje 2020. koristio Instagram za angažman kroz profesionalno snimljene fotografije i priče koje naglašavaju njegovu osobnost i političke stavove.
- Google: Googleova oglašivačka platforma omogućuje kampanjama plasiranje oglasa na temelju pretraživačkih navika korisnika. Koristeći ključne riječi i praćenje ponašanja na internetu, Google pomaže kampanjama ciljati oglase na korisnike koji su pretraživali specifične političke teme ili probleme. Google Trends i drugi alati omogućuju praćenje popularnosti određenih političkih pitanja, čime kampanje mogu prilagoditi svoje poruke.
Donald Trumpova kampanja kao primjer
Trumpova predsjednička kampanja iz 2016. godine ilustrira kako društvene mreže mogu donijeti stratešku prednost. Trump je iskoristio Twitter i Facebook na inovativne načine kako bi izravno komunicirao s biračima, često zaobilazeći tradicionalne medijske kanale. Koristio je Facebookove oglase za demoralizaciju suparničkih birača u ključnim državama i angažirao pristalice na Redditu, gdje je subreddit r/The_Donald bio iznimno aktivan.
Ova kampanja pokazala je kako digitalne strategije mogu transformirati političku komunikaciju, a Trumpova sposobnost mobiliziranja pristalica na društvenim mrežama kroz polarizirajuću retoriku bila je ključna u njegovom izbornom uspjehu.
Koliko društvene mreže i Google ovise o umjetnoj inteligenciji u plasiranju sadržaja?
Društvene mreže i platforme poput Googlea uvelike ovise o umjetnoj inteligenciji za plasiranje oglasa i personalizaciju sadržaja. Ovo se postiže kroz sofisticirane algoritme koji analiziraju velike količine podataka o ponašanju korisnika. Primjeri ovakve prakse uključuju:
- Facebook: Koristeći AI za mikrociljanje oglasa, prilagođava oglase specifičnim interesima i ponašanju korisnika.
- Google: Optimizira svoju oglašivačku mrežu pomoću povijesti pretraživanja, lokacije i informacija o uređaju kako bi prikazao relevantne oglase.
- Twitter: Algoritmi analiziraju što korisnici lajkaju, retvitaju i s kim komuniciraju, kako bi personalizirali sadržaj u timelineu i povećali angažman korisnika.
Mogu li društvene mreže i Google manipulirati političkom komunikacijom?
Tehnički, društvene mreže i platforme poput Googlea mogu manipulirati političkom komunikacijom kroz svoje algoritme, što može utjecati na vidljivost sadržaja političkih kampanja. Ovo se postiže promjenom algoritama, ciljanjem oglasa, moderiranjem sadržaja te transparentnošću i dosljednošću:
- Promjena algoritama: Algoritmi favoriziraju sadržaj s velikim brojem interakcija, čime se polarizirajući sadržaj može isticati.
- Ciljano oglašavanje: Platforme mogu ograničiti podatke dostupne za ciljanje, što utječe na doseg kampanja.
- Moderacija sadržaja: Pravila društvenih mreža o sadržaju mogu utjecati na političke implikacije.
- Transparentnost i dosljednost: Nedosljedna primjena pravila može rezultirati percipiranom ili stvarnom pristranošću.
Zaključak
Sposobnost platformi da utječu na politički diskurs postavlja ključna pitanja o etici, moći i odgovornosti u digitalnom dobu. Rasprave o regulaciji i transparentnosti ovih platformi su ključne za osiguranje pozitivnog i pravednog utjecaja na javni diskurs. Regulacija i etičke smjernice za AI tehnologije postaju nužnost, s obzirom na sve veći utjecaj ovih tehnologija na izborni proces.
Ilustracije: UI
Zanimljiv Vam je tekst? Pretplatite se na naš newsletter!
